Sedam jezika ljubavi​

Projekat „Sedam jezika ljubavi“ nastao je sa idejom ljubavi kao univerzalne teme koja se neminovno izražava u jeziku i sama postaje sredstvo komunikacije. Ljubav funkcioniše u svim kulturama, u svim jezicima, i ostaje sveprisutna opsesija ljudskog postojanja. Ideja našeg projekta bila je da odaberemo, prevedemo i priredimo 7 dela izuzetne literarne vrednosti, koja se na različite načine bave problemom ljubavi. Odapeta strela Marije Judite de Karvaljo uspostavlja odnos između ljubavi i usamljenosti, razmišljanja o prirodi ljubavi u egzistencijalnoj zapitanosti. Gospode pomiluj Dejana Eneva bavi se odnosom između ideje hrišćanske ljubavi i realnog stanja i razmišljanja ljudi sa margina društva, Teške ljubavi Itala  Kalvina poigravaju se odnosom ljubavi i iluzije i ispituju problem komunikacije u ljubavi, Tragač Neli Zaks kroz kontemplaciju o dobru i zlu postavlja ljubav kao odgovor na traumu, Lala Jaceka Denela kroz rekonstrukciju života jedne žene opisuje smisao porodične ljubavi,  Izgubljeno jutro Gabrijele Adameštjanu kroz razgovor dve žene ocrtava tok istorijskih promena i njihovog značenja, pitajući se o značaju ljubavi u životu pod totalitarnim režimom, Sestra Jahima Topola kroz potragu glavnog junaka za spiritualnom sestrom slika potragu za suštinom emocije u haosu stvarnosti.

Projekat „Sedam jezika ljubavi“ nastao je sa idejom ljubavi kao univerzalne teme koja se neminovno izražava u jeziku i sama postaje sredstvo komunikacije. Ljubav funkcioniše u svim kulturama, u svim jezicima, i ostaje sveprisutna opsesija ljudskog postojanja. Ideja našeg projekta bila je da odaberemo, prevedemo i priredimo 7 dela izuzetne literarne vrednosti, koja se na različite načine bave problemom ljubavi. Odapeta strela Marije Judite de Karvaljo uspostavlja odnos između ljubavi i usamljenosti, razmišljanja o prirodi ljubavi u egzistencijalnoj zapitanosti. Gospode pomiluj Dejana Eneva bavi se odnosom između ideje hrišćanske ljubavi i realnog stanja i razmišljanja ljudi sa margina društva, Teške ljubavi Itala  Kalvina poigravaju se odnosom ljubavi i iluzije i ispituju problem komunikacije u ljubavi, Tragač Neli Zaks kroz kontemplaciju o dobru i zlu postavlja ljubav kao odgovor na traumu, Lala Jaceka Denela kroz rekonstrukciju života jedne žene opisuje smisao porodične ljubavi,  Izgubljeno jutro Gabrijele Adameštjanu kroz razgovor dve žene ocrtava tok istorijskih promena i njihovog značenja, pitajući se o značaju ljubavi u životu pod totalitarnim režimom, Sestra Jahima Topola kroz potragu glavnog junaka za spiritualnom sestrom slika potragu za suštinom emocije u haosu stvarnosti.

1. ODAPETA STRELA

Priče iz zbirke Odapeta strela najpre se odlikuju atmosferom usamljenosti i praznine kao i značajem duševnih procesa koji se sporo i neuhvatljivo dešavaju. De Karvaljo u svim svojim delima, pa i u Odapetoj streli, za junake uzima pripadnike srednje klase koje na različite načine pritiska sopstvena neostvarenost i neodređenost svakodnevnog života. Psihološki usmereno pripovedanje, bez pouka i „poenti”, zajedno sa svedenim izrazom i osećajem za tok radnje, omogućava ambivalenciju i višeznačnost ovih priča, koje na autentičan način uspostavljaju vezu sa tadašnjom pojavom francuskog novog romana i egzistencijalizma.

Vesna Stamenković (1977) je poznata prevoditeljka sa portugalskog jezika. Dobitnica je nagrade Miloš N. Đurić, najuglednijeg književno-prevodilačkog priznanja u ovom delu Evrope. Studirala je španski jezik i književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Književnim prevođenjem sa engleskog, španskog i portugalskog jezika, kao i na engleski jezik, bavi se od 2006. godine. Prevodi prozu, poeziju i humanistiku, a među njenim prevodima nalaze se i dela nekih od najznačajnijih imena svetske književnosti, kao što su: Fernando Pesoa, Mario de Krvaljo, Paulo Koeljo, Mario Vargas Ljosa, Gabrijel Garsija Markes, Džonatan Frenzen, Doroti Parker, Alehandro Palomas, Fransisko Azevedo, Marija Sambrano, i mnogi drugi.

Aktivno učestvuje u aktivnostima Udruženja književnih prevodilaca Srbije, u čijem je rukovodstvu od 2011. godine, a na mestu potpredsednika nalazila se od 2012. do 2016. godine. Predsednica je i Odbora za međunarodnu saradnju UKPS, koji svake godine organizuje tradicionalne Međunarodne beogradske prevodilačke susrete, a od 2018. godine predstavlja Udruženje i u organizaciji CEATL, koja okuplja Udruženja književnih prevodilaca iz čitave Evrope. Radi i kao simultani i konsekutivni prevodilac za engleski i španski jezik, a bavi se i audiovizuelnim prevođenjem.

Aktivno učestvuje u aktivnostima Udruženja književnih prevodilaca Srbije, u čijem je rukovodstvu od 2011. godine, a na mestu potpredsednika nalazila se od 2012. do 2016. godine. Predsednica je i Odbora za međunarodnu saradnju UKPS, koji svake godine organizuje tradicionalne Međunarodne beogradske prevodilačke susrete, a od 2018. godine predstavlja Udruženje i u organizaciji CEATL, koja okuplja Udruženja književnih prevodilaca iz čitave Evrope. Radi i kao simultani i konsekutivni prevodilac za engleski i španski jezik, a bavi se i audiovizuelnim prevođenjem.

2. GOSPODE, POMILUJ - DEJAN ENEV

Ono što je od suštinskog značaja za njegovo pisanje je da on vrlo dobro poznaje novinske žanrove, što njegovu književnost čini snažnom i privlačnom; to je književnost koja ne drži do toga da se ponaša kao književnost; zbog koje deluje, kako bi rekla moja baka, kao da ste bili tamo i čuli, kao da ste zaista upoznali te ljude, pa zato ne možete da joj ne poverujete. Pročitao sam mnoge Dejanove novinske tekstove – u njima ima toliko književnosti koliko se dokumentarnosti može naći u njegovim književnim pričama – i to mi se čini posebno važnim. Naravno, Dejan to radi svesno.

Jasmina Jovanović (1969) prevodi i predaje bugarsku književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je magistrirala na Katedri za južnoslovenske književnosti. Autorka je udžbenika za osnovnu školu na bugarskom jeziku. U njenoj bogatoj prevodilačkoj karijeri nalaze se naslovi značajnih bugarskih pisaca, kao što su: Boris Hristov, Svetlana Dičeva, Nikolaj Hajtov, Jordan Radičkov, Ina Valčanova, Gregori Markov, Viktor Paskov, Kalin Terzijski, Vlko Mišev, Tit Aleksejev… Pored knjiga, prevela je i brojne tekstove koji su objavljeni u različitim publikacijama, časopisima i hrestomatijama.

3. TEŠKE LJUBAVI - ITALO KALVINO

U Teškim ljubavima Kalvino isticanjem zatvorenosti likova u subjektivnim doživljajima naglašava mešavinu zabluda, utisaka i činjenica koja karakteriše svakodnevne situacije običnih ljudi. Njegovi likovi − čovek koji se zaljubljuje u svog modela dok uči tehniku fotografisanja, sredovečna žena koja gubi donji deo kupaćeg kostima na pučini, činovnik koji ne uspeva poznaniku da se pohvali svojom ljubavnom avanturom – ostaju nesvesni komike svog položaja, dok Kalvino, kao izuzetan pripovedač, prati proces njihovog mišljenja, stvarajući igru značenja u priči i čitaocu.

Gordana Subotić (1962) je poznata prevoditeljka i urednica sa preko 100 naslova u svojoj prevodilačkoj karijeri. Diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Katedri za komparativnu književnost, a specijalizovala se za italijanistiku. Provela je 6 godina u Italiji gde je usavršila jezik i postala ekspert na polju italijanske kulture i književnosti. Učestvovala je na brojnim projektima za književno prevođenje.

Među autorima čija je dela prevela nalaze se značajna imena italijanske umetnosti, poput Lorenca Maronea, Donatele di Čezare, Pjera Pazolinija, Marčela Simonija, Paola Đordana, Fabija Đede, Andree Fredijani, Đulija Leonija…

4. TRAGAČ - NELI ZAKS

Zaksova intencionalno pribegava tradiranim sredstvima, slikama i motivima, no samo kako bi se, njihovim prelamanjem opevane strave, do maksimuma izoštrila disharmonija između izraza i teme. Naime, sama tema je izvor oneobičavanja: istorijska destruktivnost posredno pomera i razara i poznate stvaralačke modele, budući da gustini užasa naprosto više ne odgovara nikakva ljudska aktivnost koja bi želela da ga izražajno obuhvati. To, međutim, ne znači da je izneverena ambicija da se umetnošću kao vrhunskim delom čovekove plemenitosti iznese, takođe, vrhunsko – zverstvo. Radi se o tome da je umetnički odražena istina ljudskog zla upisana upravo u disharmoniju, ponor i neusaglasivost između čudovišnog i plemenitog. Opus Zaksove stoga je izgrađen do veličanstvenog oksimorona kao spomenička posledica same težnje da se u jezički oblik prevede nihilizam. Nemušta bezumnost povesnog konteksta, povoda, uzroka i sadržinskog središta jeste ta koja transformiše – ili, katkad: deformiše – nekadašnju pesničku reč o mogućem smislu u ljudsku reč o paklenom besmislu.

Zvonimir Kostić Palanski (1948) je poznati prevodilac sa nemačkog jezika, dečji pesnik i stručnjak za nemačku poeziju 20. veka. Diplomirao je na Katedri za germanistiku na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, magistrirao skulpturu na Univerzitetu u Skoplju, a doktorirao na Teološkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Kao pesnik, romanopisac i prevodilac do sada je objavio preko 50 knjiga, uključujući i prevode nekih od najpoznatijih pesnika 20. veka poput Celana, Encensbergera i Trakla.

Književnim i prevodilačkim radom bavi se više od 35 godina. Član je Udruženja književnika Srbije, kao i Udruženja književnih prevodilaca Srbije, a osnivač je Međunarodnog udruženja Palanski Art.

5. LALA - JACEK DENEL

Lala, što na poljskom znači „lutka”, nadimak je glavne junakinje, koja prve godine detinjstva provodi bez imena. Rođena u Poljskoj neposredno nakon Prvog svetskog rata, Lala uspeva da izvede redak podvig – da relativno spokojno i bezbedno proživi jedan od najsurovijih vekova u istoriji Evrope. Sada već stara i sa prvim znacima demencije, glavna junakinja pokušava da održi svoja sećanja živima pripovedajući unuku ceo svoj život.

U ovoj porodičnoj sagi, sa elementima romana o odrastanju i istorijskog romana, Jacek Denel slika sudbinu glavne junakinje, prikazujući ujedno i sudbinu celog poljskog društva tokom 20. veka. Uprkos vremenu u koje je smešten, roman slavi lepotu života, a junakinjin nadimak poprima simbolička značenja koja čitaocu otvaraju nove perspektive za tumačenje istorijskih događaja. Izrazit pripovedački dar i dobar i ujednačen stil prepoznati su od strane čitalaca i književne kritike, pa je ovaj roman sa razlogom ovenčan jednom od najprestižnijih poljskih nagrada Paszport Polityki, doživeo tri izdanja u Poljskoj i preveden na preko 10 svetskih jezika.

Jelena Jović (1981) je diplomirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Grupi za poljski jezik i književnost, gde trenutno predaje i privodi kraju doktorsku tezu na temu postkolonijalnih studija i poljskog diskursa postzavisnosti. Prevodi književno-istorijske monografije, antropološke studije i savremenu poljsku prozu. Među njenim prevodima su dela značajnih pisaca savremene poljske književne scene, kao što su: Joana Bator, Ščepan Tvardoh, Jacek Dukaj, Marćin Viha, Dorota Maslovska…

Bavi se simultanim prevođenjem sa poljskog i engleskog. Radila je kao prevoditeljka za Arhiv Jugoslovenske kinoteke, Crveni krst i OEBS, i kao urednica za srpsku i bosansku književnost u Kwartalnik Literacko Artystyczny Pobocza, internacionalnom časopisu posvećenom poeziji. Osvojila je prevodilačku nagradu na konkursu Vroclav – Evropska prestonica kulture 2016.

6. SESTRA - JAHIM TOPOL

Prvi roman Jahima Topola, Sestra, jedan je od najprevođenijih čeških romana. Objavljen je 1994. godine, a naredne godine Topol za ovo delo dobija prestižnu nagradu Egon Hostovski za „roman koji umetnički prevazilazi standardnu produkciju”. Služeći se fragmentarnim pripovedanjem u kojem se prepliću stvarnost, fantazija i snovi, Topol nam pruža jedinstvenu sliku života u Čehoslovačkoj krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog veka. Njegov neobični, pesnički jezik talasa i zanosi, uvlačeći čitaoca u atmosferu društvenog haosa i nesnađenosti koji su usledili nakon Plišane revolucije 1989. godine i posebno se odrazili na život mladih u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Slikajući ovo doba, pisac nam pruža panoramski pregled posleratne istorije Istočne Evrope, posebno se trudeći da uhvati i dočara raspoloženje generacije.

Dugačke narativne celine ispresecane su oštrim i kratkim replikama u uličnom žargonu, vreme ne teče linearno, a stvarnost se meša sa fantastikom, što čitaoca čini jedva svesnim radnje. Međutim, žive, dekadentne, grube i ponekad bizarne slike i jake ekspresije neobično snažno će uvući čitaoca u gotovo postapokaliptični svet romana, u kojem cvetaju kriminal i poroci, i u kojem se košmarna istočnoevropska stvarnost zadnjih decenija 20. veka povremeno prepliće sa komičnim scenama, ali i sa neobično nežnom pričom o ljubavi glavnog junaka i njegove duhovne sestre.

Uroš Nikolić (1982) je diplomirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na studijskoj grupi za češki jezik i književnost. Trenutno je jedan od najangažovanijih prevodilaca sa češkog jezika. Preveo je više od 20 naslova, među kojima su knjige značajnih imena u češkoj književnosti, poput Vlastimila Vondruške, Ratke Denemarkove, Alfija Kona, Gregorija Funara… Član je udruženja Česka beseda Beograd, koje je posvećeno očuvanju kulturnog nasleđa, jezika i običaja Čeha u Beogradu. Godine 2018. bio je član žirija za nagradu Suzane Rot, koja se dodeljuje mladim prevodiocima savremene češke književnosti.

7. IZGUBLJENO JUTRO - GABRIJELA ADAMEŠTJANU

Roman Izgubljeno jutro Gabrijele Adameštjanu s pravom se smatra jednim od najznačajnijih ostvarenja savremene rumunske književnosti. U centru romana je živopisni lik madam Delke, priproste žene u 70-im godinama, koja odlazi u posetu Ivoni, pripadnici nekada bogate bukureštanske porodice koja je u međuvremenu osiromašila. Provodeći dan uz kafu i stvrdnute kolače, ove dve žene razgovaraju o svojim porodicama, prijateljima i zajedničkim poznanicima, gradeći nehotično, svaka na svoj način, panoramski portret rumunskog društva od Prvog svetskog rata pa sve do poslednjih decenija 20. veka.

Služeći se širokom lepezom narativnih tehnika (od sveznajućeg pripovedanja, preko doživljenog govora, flešbekova, unutrašjih monologa i dnevničkih zapisa) Gabrijela Adameštjanu stvara kompleksno delo prožeto brojnim dualnostima u kojima se prepliću prošlost i sadašnjost, prosti svet i buržoazija, svakodnevne intrige i istorijske teme.

Roman je preveden na 16 svetskih jezika, a sada je prvi put dostupan i našim čitaocima.

Daniela Popov je završila studije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je diplomirala na Odseku za srpski jezik i književnost, kao i na Odseku za rumunski jezik i kulturu. Prevodom se aktivno bavi od 1996. godine, a njen bogat prevodilački opus obuhvata romane, zbirke poezije, priče i eseje značajnih rumunskih autora. Radila je kao novinar u dvojezičnim časopisima posvećenim promociji rumunske i srpske književnosti, a prevodilačko iskustvo sticala je u Redakciji programa na rumunskom jeziku Radio-televizije Novi Sad.